Alergije kod djece
Alergija je prekomjerna reakcija organizma na jednu ili više tvari iz okoliša, koje su inače neškodljive, a nazivamo ih alergeni.
U Hrvatskoj učestalost alergijskih bolesti u dječjoj dobi iznosi 10 – 15%. Razlozi se primarno povezuju s promjenama okoliša i načinom života. Jedan od uzroka može biti higijenska hipoteza koja govori da djeca koja žive u strogo kontroliranom okolišu češće obolijevaju od alergijskih bolesti. Imunološki sustav se razvija u prvim godinama života djeteta, a ako se ne susreće u potpunosti s potencijalnim alergenima ne može se dobro razviti.
Najčešće alergijske bolesti dječje dobi su astma, atopijski dermatitis i alergije na hranu, a moguće su i alergijske reacije na ubode insekata i na razne lijekove.
Najčešći simptomi su različite vrste osipa, učestali kašalj, pojačana sekrecija iz nosa, otežano disanje, svrbež oka i nosa, ponekad i probavni problemi. Uglavnom se simptomi ponavljaju svake godine u istom vremenskom razdoblju i traju duže od 2 tjedna.
Kod sumnje na alergiju liječnik dijete može uputiti na testiranje. Osnovni testovi su kožni ili krvni testovi. Kožno testiranje provodi se ubodom lancetom (prick), test unošenjem alergena u kožu (intradermalni test), test grebanjem (scratch) te test kontaktnim načinom (patch). Mjesto primjene kožnih testova je unutarnja strana podlaktice, a za kontaktne alergene leđa. Za konačnu dijagnozu alergije na neku tvar određuju se specifična IgE protutijela. Roditeljima se preporučuje vođenje dnevnika prehrane.
Najjača alergijska reakcija koja može biti opasna po život je anafilaksija, najčešće se javlja kod reakcije na otrove insekata (osa, pčela) te na lijekove. Anafilaksija se očituje crvenilom u licu, svrbežom, kihanjem, mučninom, grčevima u trbuhu, proljevom, osjećajem gušenja, otežanog disanja, vrtoglavicom, oticanjem usana, edemom usne šupljine, padom krvnog tlaka. Liječi se epinefrinom. Obavezno je javiti se liječniku i potražiti stručnu pomoć.
Liječenje alergija sastoji se od izbjegavanja alergena, lijekova koje prepisuje liječnik i edukacije djeteta i cijele obitelji. Djeci koja su alergična na grinje preporučaju se aktivnosti na otvorenom, redovito čišćenje i provjetravanje prostorija, uklanjanje pernatih jastuka, tapeciranog namještaja, tepiha i plišanih igračaka.
Dojenje se smatra jednom od najboljih mjera prevencije razvoja alergija kod beba i male djece. Putem majčinog mlijeka dijete dobiva kolostrum, prvo mlijeko, “imunološku bombu ili prvo cijepivo”, bogato antitijelima, uključujući i imunoglobulin A (IgA) koji stvara zaštitni sloj u crijevima, štiteći tako dijete od potencijalnih alergena. U dobi od 6 mjeseci, djetetov imunološki sustav počinje sam proizvoditi IgA.
Alergije se uglavnom ne mogu izliječiti, ali se mogu smanjiti kad dijete odraste i jačanjem imuniteta.
Preporuke roditeljima ukoliko sumnjaju na alergiju kod svog djeteta su da ne daju djetetu terapiju bez pregleda i konzultacija s liječnikom. Ukoliko je alergija dokazana potrebno je provoditi preventivne mjere koje će smanjiti učestalost pojavljivanja alergijskih reakcija kod djeteta.
